Tjelesna aktivnost i pozitivan utjecaj na djecu – 5 bitnih stvari

Ljudi su aktivna bića, vole se kretati, gibati i na taj način otkrivati i upoznavati okolinu. Uz to, kretnja omogućava ljudima da njihov organizam radi nesmetano, da jačaju mišiće koji im drže strukturu tijela, pokretanje metabolizma, izlučivanje raznih hormona – sve u svemu, tjelesna aktivnost omogućuje im brigu o fizičkom i mentalnom zdravlju.

Tjelesna aktivnost definitivno je navika koja služi poboljšanju našeg ukupnog zdravlja i kao takva trebala bi nam se i sviđati.

S obzirom na mnogobrojne doprinose tjelesnih aktivnosti, jasno je da bi one trebale biti sastavni dio svakog našeg dana, u većoj ili manjoj mjeri. Koliko ćemo se baviti tjelesnim aktivnostima ovisi o našoj prethodnoj fizičkoj spremi, dobi, društvu, načinu života, a ponajviše o našim navikama. Navike su tu da nam pruže strukturu u danu i određeno zadovoljstvo.

Postoje navike koje nam se kod nas više ili manje sviđaju ili koje su više ili manje pogoduju poboljšanju našeg zdravlja. Tjelesna aktivnost definitivno je navika koja služi poboljšanju našeg ukupnog zdravlja i kao takva trebala bi nam se i sviđati. Ponekad je teško ustati ranije i početi dan laganim trčanjem ili tjelovježbom, ali uz ustrajnost u tome da uspijemo i sve pozitivne posljedice koje osjetimo na svom tijelu nakon tjelesnih aktivnosti, one nam mogu postati i najdraži dio dana.

Tjelesna aktivnost - Kako stvoriti naviku vježbanja?

Naviku bavljenja sportskim aktivnostima ili bilo kojim oblikom tjelesne aktivnosti najbolje stvaramo od malih nogu. Djeca, iako ponekad obuzeti sjedenjem pred ekranima, zapravo obožavaju tjelesne aktivnosti! S uzbuđenjem će prihvatiti svaku ponudu za igrom na otvorenom, sportski izazov ili šetnju, ako ih često stimuliramo podražajima takve vrste.

Nakon kvalitetno provedenog aktivnog dana dijete će se osjećati umorno, ali sretno. Bit će ispunjeno novim iskustvima, a navečer će lakše utonuti u čvrsti san. Možda ne dok su skroz maleni, ali s vremenom će shvatiti da im je taj dobar osjećaj na kraju dana donijela upravo tjelesna aktivnost koju su radili toga dana. Kada nam nešto donosi dobro, trudimo se raditi što više tih aktivnosti pa upravo zato djeca već od malih nogu stvaraju naviku bavljenja tjelesnim aktivnostima.

Razvoj kroz aktivnosti

Ne možemo izabrati riječi kojima bi opisali koliko je kretanje i tjelesna aktivnost dobra za cjelokupan razvoj djece. Već od samog rođenja, kretnjama dijete otkriva svijet, dodiruje okolinu, upoznaje se sa svojim osjetilima. Kretnje su pokazatelj djetetovog zdravog i urednog razvoja.

Kasnije, kroz tjelesne aktivnosti djeca se uče motoričkim sposobnostima, razvijaju svoj mozak, uče se socijalizaciji, brinu o svom zdravlju, imaju bolji san, uče se organizacijskim sposobnostima i dobro se zabavljaju. U daljnjem tekstu obradit ćemo neke od navedenih pozitivnih učinaka vježbanja na tjelesno i mentalno zdravlje.

Možda ne dok su skroz maleni, ali s vremenom će shvatiti da im je taj dobar osjećaj na kraju dana donijela upravo tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost - razvoj motorike

Razvoj motorike izrazito je bitan aspekt razvoja za djecu. Razvojem grube i fine motorike, oni jačaju mišiće, uče se pokretima koji su im potrebni za funkcioniranje (poput hvata ili bacanja) te grade svoj motorički sustav. Jačanje mišića pomaže djetetu u pravilnom rastu i fizičkom razvoju i gradi mu strukturu tijela zdrave osobe. Vježbe za motorički razvoj bi, naravno, trebale biti prilagođene razvojnoj dobi djeteta. Svako dijete razvija se svojim tempom i promatrajući ga u njegovom razvoju najbolje se može znati kakve vježbe bi djetetu odgovarale.

Na primjer, s malim djetetom od nekoliko mjeseci koji tek uči puzati možemo raditi vježbe nogama, poput vožnje bicikla, a nešto starijem djetetu koje je već prohodalo možemo zadati izazove preskakanja ili provlačenja ispod prepreka. Kada već savlada sve osnove motoričkog razvoja, dijete se polako uključuje i u timske aktivnosti. Sve tjelesne aktivnosti koje zadajemo djetetu kao izazov, trebale bi biti provučene kroz igru. Nikako ne trebamo tjerati dijete na, za njega, teški fizički rad, nego kroz igru i zabavu potaknuti dijete na kretanje, gibanje i učenje novih motoričkih sposobnosti.

Tjelesna aktivnost i njene brojne prednosti...

Bolji dan i bolji san

Tjelesna aktivnost, osim što pomaže fizičkom razvoju, pogoduje i boljem funkcioniranju. Preko dana, podiže razinu energije jer pokreće naš organizam na bolji i brži rad – ubrzava rad srca, ubrzava disanje i hrani naše mišiće. Ubrzanijim kolanjem krvi kroz naš organizam, osjećamo se budniji, s više energije i volje za druge aktivnosti. Uz to, tjelesna aktivnosti uzrokuje izlučivanje hormona ‘ugode’ endorfina, koji uzrokuju osjećaj zadovoljstva i ugode te smanjenje tjeskobe i anksioznosti nakon tjelesnih aktivnosti.

A na kraju dana, koji su djeca iskoristila na tjelesne aktivnosti koje vole, svladat će ih ‘zdravi’ umor koji će učiniti da djeca ugodno spavaju i odmore svoj organizam za novi dan. Higijena spavanja vrlo je bitna kako za fizički, tako i za psihički razvoj djece. Nedostatak sna može uzrokovati probleme poput dnevnog umora, anksioznosti, rastresenosti, tjeskobe i slično. Uz tjelesnu aktivnosti, važno je znati i kada je vrijeme za odmor.

Organizacija vremena

Djeca koja se uz vrtićke i školske aktivnosti bave sportom ili nekim oblikom tjelesnih aktivnosti, pokazala su veći uspjeh nego djeca koja to vrijeme provode slobodno. Kada krenu trenirati neki sport, djeca ga jako brzo zavole i ono postaje dio njihova života i dnevne rutine. Kako bi stigli uz školu i druge obaveze tijekom dana ostaviti vrijeme za sportske aktivnosti i sve stići na vrijeme, moraju biti dobro organizirani i već od malih nogu slagati dnevne aktivnosti po prioritetima koji su za njih bitni.

Upravo ta sposobnost dobre organizacije, izdvaja djecu koja su ustrajna u nekom sportu od onih koja se ne bave izvannastavnim aktivnostima. Dobre organizacijske vještine, osim što pomažu djeci u uspješnosti u školi, odličan su temelj za daljnje napredovanje i uspjeh u poslu i drugim daljnjim životnim zadacima. Da bi dijete istrošilo dovoljno svoje dnevne energije, potrebno mu je minimalno 60 minuta aktivnosti dnevno. Taj broj varira ovisno o dobi djeteta i intenzitetu aktivnosti, ali pokušajmo svakako stimulirati dijete da bude što aktivnije, što energičnije i u svemu tome nađe zabavu!

Sve tjelesne aktivnosti koje zadajemo djetetu kao izazov, trebale bi biti provučene kroz igru.

Razvoj mozga kroz tjelesnu aktivnost

Tjelesna aktivnost pomaže djetetu i u razvoju mozga. Tijekom pokretanja djetetova tijela, u mozgu mu se stvaraju nove sinapse – moždane strukture koje povezuju živčane stanice. One omogućuju lakše kretanje informacija u živčanom sustavu i samim time potpomažu boljem i lakšem razmišljanju, povezivanju novoga i stvaranju asocijacija. Asocijacije nam pomažu kako bi nove informacije lakše integrirali u već postojeće informacije koje pamtimo i uspjeli ih upotrijebiti u nekim drugim situacijama. Kod djece, takom razvoju najviše pomažu aktivnosti poput vrtnje oko svoje osi, provlačenja, preskakanja, koluta unaprijed/unazad ili skakanja.

Primjećujete, sve ove aktivnosti odvijaju se u slobodnom prostoru i dijete ne bi trebalo biti sputano da ih radi, osim, naravno, ako to nije u tom trenutku sigurno za dijete. Kroz aktivnosti poput ovih, dijete se slobodno kreće u prostoru, upoznaje svoje tijelo, prostorne odnose, ravnotežu i smješta sebe u odnosu na druge stvari oko njega. Potaknimo slobodu u djetetovom kretanju i kroz to mu omogućimo upoznavanje sebe, svojih mogućnosti i prostora koji ga okružuje.

Suradnja i socijalizacija

Kroz bavljenje sportskim aktivnostima, naročito onim timske prirode, djeca se uče surađivati s drugima, biti dio tima i brinuti o svojim suigračima. Tako se uče vrijednim osobinama i sposobnostima poput brižnosti, upornosti, dobre komunikacije i sportskog duha. Biti dio tima, velika je stvar jer se ljudi, pa tako i djeca uvijek teže osjećati kao dio zajednice. Timske aktivnosti mogu im pomoći u osjećaju prihvaćenosti, a takvi odnosi vode i do stvaranja lijepih prijateljstava.

Tjelesna aktivnost potiče samopouzdanje

Uz sve što smo naveli, veliki doprinos je i osjećaj vrijednosti i porast samopouzdanja kada dijete osjeti da je uspješno u nekoj aktivnosti. Tako gradi i osjećaj vlastitog samopoštovanja, zdravu sliku o svom tijelu i o svojim mogućnostima i time doprinosi ljepšoj ukupnoj slici o sebi.

Zaključak

Uz sve navedeno, jasno je da sportske aktivnosti uvelike doprinose zdravom rastu i razvoju djece – kako kroz fizički napredak, tako i kroz gradnju zdrave i lijepe slike o sebi i drugima. Ljudi su bića kojima kretanje omogućuje bezbroj mogućnosti, naučimo djecu tome i dopustimo im da kroz slobodno kretanje upoznaju sebe i svoju okolinu.

 Jelena Palikuća

Jelena Palikuća

magistrica psihologije