Vršnjačko nasilje - kako ga prepoznati i spriječiti na vrijeme?

Niti jedno dijete ne bi trebalo ići u školu ili iz škole sa suzama u očima. Pogotovo ne zbog
vršnjačkog nasilja! Nasilje među djecom veliki je problem i nužno je raditi na njegovom
smanjivanju i sprječavanju kako u sklopu školskih programa, tako i prilikom odgoja kod
kuće.

igra koja uči djecu kako spriječiti vršnjačko nasilje

Nasilje je iskorištavanje moći i snage prema drugim osobama što dovodi do ozbiljnih
negativnih posljedica za žrtve nasilja. Vršnjačko nasilje je nasilje na razini međuljudskih
odnosa, gdje pripada i nasilje među djecom. Svaki, i najmanji oblik nasilja nad djecom
nedozvoljen je i trebao bi snositi posljedice jer izloženost bilo kojem obliku nasilja kod
djece može ugroziti njihov socijalni, kognitivni i emocionalni razvoj. Vršnjačko nasilje
često uključuje tjelesno i/ili psihičko zlostavljanje te socijalno isključivanje.

Vršnjačko nasilje nažalost dio je naše svakodnevice

Kada razmišljamo o vršnjačkom nasilju najčešće nam padaju na pamet izravni tjelesni napadi ili verbalno zlostavljanje, ali važno je naglasiti da i socijalno isključivanje može imati jednako negativne, ako ne i gore posljedice za žrtvu. Takav oblik ponašanja uključuje
povredu nekoga, nesrazmjer snaga napadača i žrtve gdje je vidljiva moć zlostavljača i
potlačenost žrtve te ponavljanje takvog nasilnog ponašanja.

Nasilne događaje žrtva može pamtiti i cijeli život te je velika vjerojatnost da nasilje ostavi dugotrajne posljedice kod žrtve u vidu smanjenja samopouzdanja, straha, izbjegavanja prostora gdje se nasilje
odvija, nesigurnosti i osjećaj manje vrijednosti. 

Prioritet svih odgojno obrazovnih ustanova trebao bi biti osigurati djeci okolinu u
kojoj će se oni osjećati sigurno, voljeno i prihvaćeno i od radnika/osoblja i od svojih vršnjaka! U procesu sprječavanja nasilja, trebamo djelovati preventivno, ali i znati intervenirati
već prepoznatom nasilju.

Prevencija nasilja kroz emocionalni razvoj

Prevenciju je važno započeti već od djetetovih malih nogu. Važnu ulogu u prevenciji vršnjačkog nasilja imaju roditelji i odgajatelji/učitelji. O tome kako će dijete u budućnosti
gledati na nasilje, između ostalog uvelike ovisi njegov emocionalni razvoj i naučena emocionalna regulacija.

Dijete razvija svoje emocije od samog rođenja. Kroz rast, razvoj i doticaj s okolinom u njemu se javlja sve više raznih emocija koje ono treba naučiti prepoznati i osvijestiti reakcije koje iz njih proizlaze. Sposobnost kontroliranja reakcija i
posljedica svojih emocionalnih doživljaja naziva se emocionalna regulacija.

Tako će djeca koja su bolja u emocionalnoj regulaciji lakše moći svoju ljutnju iskazati na društveno prihvatljiv način koji ne uključuje nasilje. Poticanjem na razgovor o emocijama te učenju djece načinima nošenja i prihvaćanja svake emocije koja se u njima javi,
odličan je prvi korak u prevenciji nasilja kasnije u životu. Osim toga, dijete najviše svojih
ponašanja nauči ili prekopira od svojih roditelja. Roditelji su djetetu najveći uzor i upravo
zbog toga mi moramo biti primjer svojoj djeci kroz vlastite postupke.

Ako ne želimo da naše dijete bude nasilno, pronađimo i mi drugačije načine reagiranja i objasnimo djeci da nasilje niti u jednom slučaju nije poželjno i dozvoljeno. Važno je kroz vlastiti primjer djecu učiti osobinama poput tolerancije, empatije, iskrenosti, brige o drugima, nježnosti i prihvaćanju, takva ponašanja posebno pohvaliti kod djece i ukazati im da su odabirući takvo ponašanje donijeli dobro i sebi i drugima oko sebe.

Briga za druge

Posebno važna i bitna za istaknuti je osobina empatije. Empatija nam omogućuje
razumijevanje položaja druge osobe te mogućnosti uživljavanja u njegove/njezine
osjećaje. Ona se javlja između druge i treće godine života te kao takva, ostaje relativno
stabilna karakteristika i u odrasloj dobi. Bez mogućnosti ”stavljanja u tuđe cipele” teško
ćemo moći u potpunosti razumjeti kako bi se druga osoba mogla osjećati i poštivati
njezin/njegov mir i slobodu. Stoga je empatija vrlo bitan faktor u razvijanju ponašanja
koja imaju u cilju pomoći drugima bez obzira na njihovu različitost.

Takva ponašanja nazivaju se prosocijalna ponašanja i uključuju dijeljenje s drugima, pomaganje, suradnju, tješenje i brigu. Najefikasniji način poticanja empatije i prosocijalnih ponašanja kod djece je nenametljivo ukazivanje na tuđe osjećaje, interese i različitosti
kroz razgovor i primjere iz života. U prevenciji nam mogu pomoći i razne knjige koje se
bave temom nasilja, a koje će dijete navesti na razmišljanje o ispravnosti postupaka
likova te o samoj situaciji. Također, može mu pomoći da nauči kako se on treba ili ne
treba ponašati u određenoj situaciji i razviti razumijevanje i uvažavanje tuđih osjećaja,
razmišljanja i stavova.

Kako zaustaviti vršnjačko nasilje?

Ako se nažalost vršnjačko nasilje već dogodi, onda nastupa intervencija. Najbitnije je prvo zaštititi dijete koje je žrtva vršnjačkog nasilja. Tako prestrašeno i poniženo, dijete može lako izgubiti samopouzdanje, teško se otvara ili čak krivi sebe za to što mu je učinjeno.

Bitno je djetetu pokazati da je uz nas sigurno i da ćemo mi učiniti sve da bi ga zaštitili i omogućili mu slobodu i sigurnost. Isto tako, vrlo je bitno razgovarati i s djetetom koje je počinitelj nasilja. To dijete često koristi nasilje jer je upravo ono u
nekom drugom slučaju bio žrtvom nasilja ili jer je naučen da će iskazivanjem moći i ponižavanjem drugih dobiti ono što želi.

Kvalitetan razgovor s počiniteljem nasilja mogao bi dovesti do promjena. Djetetu koje je nasilje počinilo treba jasno ukazati koja su ponašanja prihvatljiva, a koja nisu te mu/joj ukazati na to kakve posljedice njegovo/njezino nasilno ponašanje ima za drugo dijete koje je žrtva nasilja. Neka dijete preuzme odgovornost za svoje ponašanje, ispriča se djetetu koje je trpjelo nasilje te jasno dogovorite kako će se dijete ponašati u budućnosti. Ako je potrebno, potražite stručnu pomoć za djecu počinitelje i žrtve nasilja kako bi iz te situacije svi izašli sa što manje negativnih posljedica.

Vršnjačko nasilje - 4 savjeta za prevenciju

Uvijek reagirajte na nasilje! Zatvaranje oči i ublažavanje nasilja djeci će biti povod da s istim načinima ponašanja nastave.

Razgovarajte o nasilju. U tome vam mogu pomoći knjige ili igranje uloga. Tako djeca lakše mogu uvidjeti posljedice nasilnog ponašanja.

Pronalaženje sličnosti među djecom može pridonijeti osjećaju zajedništva, razumijevanja i potpore. Tako se sprječava stvaranje razrednih grupa i potiče se suradnja i
tolerancija.

Ohrabrite žrtve nasilja da se osjećaju dovoljno sigurno istupiti i priznati što se događa. Pokažite djeci povjerenje i uvažavajte njihove probleme.

Donosimo igru koja uči djecu kako spriječiti vršnjačko nasilje.

Igra ‘”Spriječimo nasilno ponašanje” namijenjena je za djecu od 4 do 8 godina, a cilj joj je prevencija vršnjačkog nasilja kroz razvijanje osjećaja empatije, poštivanja drugih,
tolerancije te pomagačkih ponašanja. Zanimljivih 20 kartica sa slikama raznih situacija u kojima se događa nasilje, potaknuti će vaše dijete na razmišljanje kako se drugi ljudi osjećaju i kako ono može pomoći sprječavanju nasilja u svojoj okolini.

Spriječimo nasilno ponašanje

20 kartica za edukaciju djece
Zaključak:

Pokažite djeci nultu toleranciju na nasilje jer vršnjačko nasilje, ali i bilo koji drugi oblik
nasilja može voditi do ozbiljnih fizičkih i psihičkih posljedica za žrtve. Već od malena trebamo učiti djecu prihvatljivim oblicima ponašanja, prihvaćanju drugih, toleranciji,
empatiji i razumijevanju.

Jelena Palikuća

Jelena Palikuća

magistrica psihologije