Razvoj dječjeg mozga - 9 stvari koje morate znati

Razvoj dječjeg mozga - 9 stvari koje svi roditelji moraju znati

Razdoblje trudnoće i ranog djetinjstva presudna su razdoblja za formiranje i razvoj djetetova mozga. Predstavljaju temelj za razvoj kognitivnih, motoričkih i socio-emocionalnih vještina tijekom djetinjstva, ali i odrasle dobi. Razvoj medicine i tehnologije omogućio nam je promatranje i upoznavanje s razvojem mozga te čimbenika koji utječu na njegov rani razvoj.

S jedne strane, na razvoj dječjeg mozga utječe naravno naše nasljeđe, odnosno geni koji određuju potencijal njegovog razvoja, dok s druge strane jako bitnu ulogu za razvoj imaju i okolinski faktori. Bez zajedničkog djelovanja i nasljeđa i okoline, nema ni skladnog i potpunog razvoja mozga. Jako je zanimljivo promatrati malo dijete kako se razvoja u odraslu osobu. No, osim toga što je našim očima vidljivo, događa se predivan proces razvoja najkompleksnijeg ljudskog organa – mozga.

Razvoj dječjeg mozga prije rođenja

U razdoblju prije rođenja, takozvanom prenatalnom razdoblju, mozak se kod djeteta razvija velikom brzinom. Točnije u svakoj minuti nastane oko 250 000 novih živčanih stanica. U ovom razdoblju, vrlo je važna prehrana majke. Uravnotežena, zdrava i raznovrsna prehrana s dovoljnom količinom vitamina nužna je za pravilan razvoj mozga djeteta tijekom trudnoće. Do kraja trudnoće stvorene su već milijarde živčanih stanica.

Razvoj dječjeg mozga započinje već u ranim fazama trudnoće. Evo kako se to odvija prije rođenja:

1. Formiranje Neuralne Cijevi: Otprilike 3 tjedna nakon začeća, stanice embrija počinju se formirati u neuralnu cijev. Ovo će postati temelj mozga i leđne moždine.

2. Razvoj Mozga: Iz neuralne cijevi, počinje se razvijati mozak. Od 5. tjedna trudnoće, glava embrija počinje rasti i počinju se oblikovati različiti dijelovi mozga.

3. Stvaranje Neurona: Do kraja prvog tromjesečja, neuronske stanice se počinju razvijati brzinom od gotovo 250.000 stanica u minuti. Ove neuronske stanice će postati temelj komunikacije unutar mozga.

4. Povezivanje Neurona: Počevši od drugog tromjesečja, neuroni počinju stvarati veze jedni s drugima, čime se omogućava komunikacija i prijenos informacija unutar mozga.

5. Razvoj Osjetila: U drugom tromjesečju, fetus počinje razvijati osjetila kao što su sluh i dodir. Mozak počinje obrađivati senzorne informacije.

6. Formiranje Moždanih Ovojnica: U posljednjem tromjesečju trudnoće, moždane ovojnice, koje štite mozak, počinju se zgušnjavati. Također, moždane vijuge postaju složenije, omogućavajući razvoj viših kognitivnih funkcija.

7. Razvoj Refleksa: Prije rođenja, fetus počinje pokazivati osnovne reflekse kao što su sisanje i gutanje, što su važni za preživljavanje nakon rođenja.

Različite dobne skupine i razvoj dječjeg mozga po fazama

Pri rođenju, mozak dosegne 70% veličine i 25% težine odraslog mozga. Prilikom daljnjeg razvoja, potaknute vanjskim podražajima stvaraju se nove živčane stranice i veze između njih. Veze koje omogućuju komunikaciju i umrežavanje moždanih stanica nazivaju se sinapse.

Uz pomoću sinapsi odvija se učenje i 'jačanje' mozga, a izlaganjem djeteta raznim senzomotoričkim podražajima one jačaju, opstaju i grade mozak. S vremenom, ta mreža kojom se prenose informacije između živčanih stanica u mozgu postaje sve šira i bogatija, a prijenos sve brži. Izvana se takav razvoj mozga manifestira fizičkim rastom i razvojem djeteta, učenjem novih vještina, opažanjem, sve boljim motoričkim sposobnostima, razvijanjem senzornih sposobnosti i slično.

Ukoliko se dijete opetovano ne izlaže raznovrsnim podražajima dok je malo, spomenute sinapse (poveznice) u mozgu mogu se početi stanjivati i ubrzo nestaju. Učvršćivanjem veza u mozgu, djeca uspješnije percipiraju svijet oko sebe, lakše komuniciraju s drugima i lakše usvajaju nove informacije. Treba napomenuti da to ne znači da dijete trebate napadno obasuti igračkama, bojama, zvukovima i oblicima, nego znači da dijete treba pravovremeno i adekvatno stimulirati kako bi ono uspješno napredovalo.

Pravovremena i adekvatna stimulacija za dijete znači pravilno izabiranje igračaka primjerenih dječjoj razvojnoj dobi, pružanje istovremene zaštite, ali i slobode djetetu u otkrivanju svijeta oko njega te poticanje znatiželje i kreativnosti. Na taj način, pomažemo djetetu u stvaranju temelja za lakše učenje kompleksnijih aktivnosti u školskoj dobi, ali i u funkcioniranju odraslog pojedinca.

Period od 3 do 10 godina djetetova života

Takav intenzivan rast i razvoj moždanih struktura nastavlja se do 3. godine, nakon čega se usporava i nastavlja do desete godine. Do navršene treće godine, u mozgu nastaje čak 100 milijardi živčanih stanica, što je duplo više u usporedbi s mozgom odraslog čovjeka.

Kasnije veze i putevi u mozgu koji se učestalo koriste ostaju očuvani, a oni koji se ne koriste nestaju zauvijek. Na taj način odbacuje se nepotrebno i gradi se jedinstven i neponovljiv mozak za svakoga od nas.

Ovdje veliku ulogu u razvoju imaju diaktičke igračke. 

10+ godina u razvoju djetetova

Iza desete godine, stvaranje novih mreža u mozgu nije toliko izraženo, ali mozak ima sposobnost mijenjanja svoje građe i oblika pod utjecajem vanjskih podražaja. Jednostavnije rečeno, mozak se mijenja pod utjecajem novih znanja i vještina koja kroz život usvajamo. Bez pozitivnih okolinskih prilika, učenja, ljubavi, njege i odgoja za dijete nema ni normalnog rasta i razvoja.

Djetetov se mozak razvija u skladu s njegovim nasljeđem, iskustvima i okolinskim podražajima. U razvoju mozga kod djece postoje osjetljiva razdoblja tijekom kojih stimulacijom mozga dijete usvaja u uči određena znanja i vještine.

Stimulacija djeteta izvan tog razdoblja neće biti ni približno jednako učinkovita. Upravo zato je djetetu važno osigurati odgovarajuće podražaje u određeno vrijeme. Primjeri toga su da razvijanje vida počinje već pri samom porodu, matematičko i logičko mišljenje počinje se razvijati od prve godine, a kontrola emocija nešto prije napunjene jedne godine.

'Ukoliko dijete raste u okolini u kojoj nema ljubavi, sigurnosti i roditeljske njege, u njegovom se mozgu obilje sinapsi neće očuvati već se ‘osušiti’, te će i njihov mozak biti znatno drukčiji od mozgova djece koja rastu u osjećajno bogatom ozračju.'

9 važnih stvari za zdrav psihosocijalni rast i razvoj djetetova mozga

1. Kvalitetne interakcije s odraslima (prvenstveno majkom) – kontaktom s odraslima, naročito roditeljima, dijete stvara osjećaj privrženosti, sigurnosti i povjerenja prema drugima, a odrasli mogu prikladno i s razumijevanjem odgovoriti na potrebe malog djeteta.

2. Pozitivan dodir – dodir je zaista važan faktor razvoja kod male djece. Osim što pozitivnim dodirom možemo izraziti njegu, toplinu i ljubav, ono ima i terapeutski učinak (pomaže boljem rastu i razvoju, pravilnijem disanju i radu srca, poboljšava imunosni sustav i smanjuje razine hormona stresa) i za djecu i za odrasle.

3. Stabilna i predvidljiva atmosfera – dijete će se u takvoj atmosferi osjećati slobodno i sigurno za istraživanje okoline.

4. Sigurno i zdravo okruženje – sigurno okruženje ispunjeno toplinom i ljubavi osigurat će djetetu neometan razvoj.

5. Samopouzdana majka koja vlada situacijom – majka koja sa sigurnošću i čvrstim stavom odgaja svoje dijete, pružit će djetetu mogućnost da i ono razvija svoje emocije i stavove na kvalitetan način.

6. Kvalitetna briga u jaslicama – za kvalitetan razvoj djeteta, potrebna je i kvalitetna briga odgajatelja, koji također imaju veliku ulogu u razvoju socioemocionalnih vještina.

7. Komunikacija djeteta s odraslima - kontakt s odraslima omogućuje učenje načina komunikacije, jezika, socijalizacije te izražavanja i prepoznavanja emocija.

8. Iskustvo igre – ne smijemo zaboraviti ni da dijete kroz igru najbolje uči i upoznaje svoju okolinu kroz koju uči, zabavlja se, surađuje s drugima i uči se sličnim korisnim znanjima i vještinama.

9. Glazba/ sport/ čitanje - dijete je važno uključiti u razne aktivnosti u kojima će uživati, kako bi otkrilo nove perspektive i načine izražavanja jer su to aktivnosti koje će uvelike pridonijeti kvalitetnom psihosocijalnom razvoju.

Tekstovi koji bi te mogli zanimati

- 5 trikova za učenje tablice množenja

- Abakus kao osnova matematike za djecu

- Učenje osnovnih boja ( značenje i upotreba)

Često postavljena pitanja

U kojem razdoblju dječji mozak prolazi kroz najbrži razvoj?

Dječji mozak prolazi kroz najbrži razvoj u prvim godinama života, posebno od rođenja do treće godine.

Kako prehrana utječe na razvoj dječjeg mozga?

Pravilna prehrana bogata hranjivim tvarima, poput omega-3 masnih kiselina i vitamina, ključna je za pravilan razvoj dječjeg mozga i kognitivnih funkcija.

Koje su najbolje aktivnosti za poticanje razvoja dječjeg mozga?

Neke od najboljih aktivnosti uključuju igru, čitanje, rješavanje slagalica, umjetničke aktivnosti, i fizičke aktivnosti poput trčanja i skakanja.

 Kako tehnologija i korištenje elektroničkih uređaja utječu na dječji mozak? 

Umjereno korištenje tehnologije može biti korisno za učenje i razvoj, ali pretjerano korištenje može imati negativne učinke na pažnju, socijalne vještine i fizičko zdravlje.

Zaključak:

Za kraj, možemo zaključiti da je razvoj djetetovog mozga jedan vrlo zanimljiv, kompleksan, ali i predivan proces na koji utječu i djetetovo nasljeđe i njegova okolina. Prigodnim i pravovremenim okolinskim podražajima uvelike možemo pripomoći djetetu kako bi ojačalo i izgradilo svoj mozak i kako bi ono bilo spremno što bolje usvajati nove sadržaje, znanja i prevladavati prepreke koje ga čekaju kroz život.