PROBLEM SINTEZE I ANALIZE GLASOVA KOD DJECE

Reći ću vam iskreno, nisam sigurna da je mama sa mnom i sestrom vježbala analizu i sintezu glasova odnosno, prepoznavanje slova i rastavljanje riječi prije nego smo krenule u školu. Možda i je, ali sam to izbrisala iz memorije, sorry mama!

Uglavnom, rijetki mladi roditelji danas to preskaču.

Zaista ne znam u čemu je stvar, možda u internetu i dostupnim informacijama, u obrazovanijim roditeljima, težem gradivu, zahtjevnijim učiteljima…ali činjenica je da danas dijete prođe kućnu obuku prije nego krene u školu.

VJEČNA DILEMA: TREBAJU LI DJECA ZNATI ČITATI PRIJE POLASKA U ŠKOLU?

Ukoliko svoje dijete okružite slikovnicama, knjigama, bajkama, basnama i uz to mu čitate od najranije dobi, razgovarate o pročitanom tekstu, pjevate, kroz igru pokazujete slova i glasove – probudili ste interes za čitanje. To je sasvim dovoljno jer čak i ako ne nauči ni čitati ni pisati do polaska u školu, ne bi trebalo biti problema kasnije. Takvo dijete će s lakoćom svladati čitalačke vještine upravo zbog svih tih aktivnosti koje ste zajedno prošli ranije.

Dakle ( po meni ) , odgovor je: NE TREBAJU!

odabir dobrog štiva potiče interes za čitanjem kod djecenje

SINTEZA I ANALIZA RIJEČI

Što uopće ove riječi znače? Definicija je jednostavna; rastavljanje riječi na glasove (analiza) te spajanje glasova u riječ (sinteza).

Ili:

   Olovka = O-l-o-v-k-a                     ( analiza )

    O-l-o-v-k-a = Olovka                    ( sinteza )

 

U dobi između 6. i 7. godine razvija se glasovna i slogovna analiza i sinteza kod djece.  Predčitalačke vještine o kojima smo već pisali u prijašnjem TEKSTU  su preduvjet razvoju čitalačkih vještina i one će nam dati jasnu sliku o potencijalnim teškoćama. Testiranje koje se vrši prije polaska u školi sastoji se ( između ostalog ) od ispitivanja grafomotoričkog razvoja te zrelost s obzirom na dob . Pravovremenom dijagnostikom teškoća može se pomoći djetetu i olakšati mu svladavanje gradiva u budućem školovanju.  

ŠTO BI DIJETE TREBALO SVLADATI DO PRVOG ČITANJA?

Bilo bi poželjno da dijete upravlja glasovima. Drugim riječima, da raspoznaje glasove, razlikuje duljinu izgovorene riječi ( npr. da je riječ djevojčica dulja i ima više glasova od riječi dječak ), samostalno određuje prvi i završni glas u riječi, ponavlja izgovorenu riječ, rastavlja riječ na slogove, slogove spaja u riječ.

To pojedinoj djeci zaista predstavlja problem. Ima li dijete poteškoće s gore navedenim vještinama znak je da predčitalačke vještine nisu usvojene.

POTEŠKOĆE S ANALIZOM I SINTEZOM GLASOVA

Probajte zamisliti kako je teško shvatiti o kojoj se riječi radi ako ne „čuješ“ dobro glasove. Sjećam se jedne učenice koja je pokušavala pročitati riječ „škola“ uporno izgovarajući „Šime“. Vidjela je početno slovo/glas Š i pogađala riječ koju zna i za koju je sigurna da počinje slovom Š.  I sad tako krivo čitaš riječ, znaš da krivo čitaš, svjestan si da te svi u razredu slušaju a ti nisi siguran u sebe, griješiš, bojiš se…domino efekt loših osjećaja i strahova za dijete. Nije lako.

Važno je napomenuti da poteškoće koje dijete ima pri analizi i sintezi glasova najčešće nemaju nikakve veze s intelektualnim razvojem djeteta te ako dijete kontinuirano vježba, one nestaju. Dakle, ponovno je velika odgovornost na roditeljima kao i na samom učeniku. Potrebno je uložiti dodatni trud kako bi olakšali praćenje nastave u školi i kako dijete ne bi bilo u zaostatku.

VJEŽBE ZA POBOLJŠANJE SINTEZE I ANALIZE GLASOVA

Predlažem dogovor i suradnju s učiteljem. Koliko god roditelj poznaje svoje dijete, učitelj je taj koji procjenjuje koliko je situacija ozbiljna i predlaže rješenje. Naravno, sa zajedničkim ciljem a to je: pomoć djetetu.  Ukoliko učitelj odredi dopunsku nastavu na kojoj će dodatno raditi s učenikom, to nije nikakva drama ( inače se tako dopunska nastava doživljava ). To je samo vrijeme u kojem će se učitelj više posvetiti rješavanju problema jer to na redovnoj nastavi nije u mogućnosti odraditi. Uz dopunsku nastavu potreban je i rad kod kuće. Ali, ne pretjerivati. Kao najvažnija aktivnost predlaže se zajedničko čitanje roditelja i djeteta koje ne bi smjelo trajati duže od 30 minuta. Preporuča se i vježba kroz igru kako dijete ne bi razvilo averziju prema učenju gradiva s kojim ima poteškoće.

Evo još nekih savjeta / vježbi:

  • vježba sastavljanja glasova u riječ ( usput u igri slovkajte riječ koju treba sastaviti   m-a-č-k-a = mačka )
  • vježba rastavljanja riječi na glasove ( zadajte riječ koju treba rastaviti na slogove ili slovkati, postat će sve zabavnije što više riječi dijete nauči mačka = m-a-č-k-a, ma-čka )
  • igra „kaladont“ ( svi ju znamo, započni novu riječ sa zadnjim slogom prethodne riječi , samo ne smije završni slog biti –ka,  lopTA – TAva – VAga)
  • pogodi poziciju slova ( prvo neka dijete pokazuje u napisanoj riječi gdje se nalazi zadano slovo a kasnije neka kaže gdje se traženo slovo/glas nalazi; na početku, u sredini ili na završetku riječi )

Neka vježbe budu kratke, redovite i zabavne. Pokažite djetetu kako se i vi zajedno s njim zabavljate. Pohvalite ga za uspjeh i dobro odrađen zadatak.  Vaše dijete neće svladati sintezu i analizu glasova za tjedan dana. Za ove vježbe predviđeno je nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Nemojte si zadavati nerealne ciljeve i velika očekivanja. Budite podrška i pokažite vjeru u uspjeh.

Ukoliko napredak ipak izostane, posavjetujte se sa stručnom osobom – logopedom koji će najbolje znati na koji način pomoći vašem školarcu kako bi uspjeh bio zagarantiran a dijete zadovoljno!

Ana Zdrilić

Ana Zdrilić

Magistra primarnog obrazvanja