Matematičke igre za djecu - učenje kroz igru

Matematika je jedna od najstrašnijih riječi za djecu. Zaista su rijetki oni koji se barem jednom nisu namučili oko nekog matematičkog zadatka ili ispita iz matematike. Postoji li način da djeci prikažemo matematiku tako da im se svidi? Da im postane zabavna? POSTOJI – kroz matematičke igre za djecu! Koje su to igre i kako ih igrati, pročitaj u nastavku teksta.

kroz matematičke igre djeca istražuju uzorke i oblike, uspoređuju veličine i broje stvari

Zašto je matematika teška ?

Prije samog polaska u školu djeca već imaju pretpostavku da će im matematika biti najteža, da će se mučiti, dobivati jedinice, prolijevati suze i znoj zbog nje.Kako se ono kaže u narodu: „Gdje ima dima – ima i vatre!“. Tako je i s matematikom.  Zašto se nikad niti jedno dijete nije bojalo Prirode i društva? Očito se s razlogom stvaraju takve predrasude o matematici.

No, je li matematika stvarno tako teška? Jesu li zadaci zaista toliko teški za shvatiti i naučiti? Možda djeca dobivaju previše zadataka za zadaću? A, možda je ipak samo do profesora koji loše prenosi svoje znanje djeci ili do njegovog načina  na koji predaje…Svi navedeni razlozi mogući su „krivci“ takav negativan stav o matematici.

Ipak, kao učitelj i netko tko godinama poučava djecu, moram primijetiti da su u većini slučajeva zapravo ovo glavni „krivci“ :

  1. NEDOVOLJNO VJEŽBE
  2. NEPAŽNJA NA SATU MATEMATIKE
  3. NEREDOVITO PISANJE DOMAĆE ZADAĆE

Obrazložit ću svaki pojedinačno.

  1. NEDOVOLJNO VJEŽBE

Matematika se mora vježbati. Nema se tu što previše reći. Nemoguće je svladati matematičke zadatke bez konstantnog vježbanja. Što više i češće dijete rješava zadatke za vježbu, uspješniji će biti na ispitu.

  1. NEPAŽNJA NA SATU MATEMATIKE

Jednu stvar nikako da djeca shvate ( valjda moraš ući u neke godine pa ti to postane kristalno jasno ) a to je: AKO POZORNO PRATIŠ NASTAVU I SLUŠAŠ UČITELJA  ŠTO OBJAŠNJAVA, ODRADIO SI POLA POSLA.

  1. NEREDOVITO PISANJE DOMAĆE ZADAĆE

Pisanje domaće zadaće služi tome da se ponovi gradivo koje se obrađivalo taj dan u školi. I, zaista je tako. Ako učenik prati nastavu u školi, miran je za vrijeme objašnjavanja gradiva,  sluša i gleda, uz to redovito piše domaću zadaću i samostalno vježba zadatke – za njega brige nema!

Za one pak koji preskoče bilo koji korak od ova tri navedena, naravno da će matematika postati najgori i najteži predmet na svijetu.

Kako matematiku prikazati zanimljivom ?

Nije matematika isključivo nešto strašno. Matematika nas okružuje, možemo ju pronaći u našim svakodnevnim aktivnostima. Baš zato bi trebalo matematiku početi uvoditi već u najranijoj dobi. A, kako ćemo to? Lako! Što djeca najviše na svijetu vole raditi? Igrati se, naravno! Upravo ćemo preko matematičke igre djecu upoznati s matematikom i prije škole te na taj način razviti pozitivnu sliku o njoj.

Rane matematičke igre za djecu

Kao što je već spomenuto, matematičke igre mogu se uvesti vrlo rano. Već u dobi od jedne godine dijete postaje svjesno samoga sebe i okoline oko sebe. Znaš li da ako djetetu kažeš da ima JEDAN nos, DVA oka i uha da si ga već naučio nekom matematičkom znanju? Jesi, i to BROJANJU. S time otvaramo svijet matematike;  brojimo stvari koje nas okružuju.  I sama iz vlastitog iskustva ( a sigurna sam da vas ima još ) često svom djetetu koristim  „JEDAN, DVA, TRI“ za brojne radnje.  Pri svlačenju odjeće kažem : „Idemo, jeeedan, dvaa, tri – gotovo! „  ili „ Pazi, idemo na stepenice! Jedan, dva, tri! „

To su sve „nesvjesni“ načini uvođenja djeteta u svijet brojki i zadataka. Kasnije, u dobi od  2, 3 godine već možemo tražiti od djeteta da nam samostalno nešto broji npr. koliko ima godina, koliko vidi prstiju… Kod djece u starijoj skupini, od 4 godine do predškolske dobi, brojanje do 10 već bi trebalo biti usvojeno.

Matematika kroz igru

Djeca istražuju uzorke i oblike, uspoređuju veličine i broje stvari. Ali koliko često to rade i što znači za razvoj djece? Prilikom jednog američkog istraživanja djeca su učila tijekom slobodne igre, primijetili su šest kategorija matematičkih sadržaja.

1. Razvrstavanje. Jedna djevojčica izvadila je sve plastične oblike iz spremnika i razvrstala ih prema vrsti, a zatim prema boji.

2. Istraživanje veličine (opisivanje i usporedba veličine objekata). Kad je djevojčica donijela novine do umjetničkog stola da ih pokrije, dječak je primijetio: “Ovo nije dovoljno veliko da pokrije stol.”

3. Nabrajanje (izgovaranje brojčanih riječi, brojanje, trenutno prepoznavanje niza objekata, čitanje ili pisanje brojeva). Tri dječaka nacrtala su svoje obitelji i razgovarali o tome koliko braće i sestara imaju i koliko su njihova braća i sestre stari.

4. Istraživanje dinamike (sastavljanje stvari, njihovo razdvajanje ili istraživanje pokreta poput prevrtanja). Nekoliko je djevojčica spljoštilo lopticu plastelina u disk, izrezalo je i napravilo “pizzu”.

5. Proučavanje uzorka i oblika (identificiranje ili stvaranje uzoraka ili oblika ili istraživanje geometrijskih svojstava). djevojčica je napravila ogrlicu od perli, stvarajući uzorak žuto-crvene boje.

6. Istraživanje prostornih odnosa (opisivanje ili crtanje lokacije ili smjera). Kad je jedna djevojčica postavila kauč u kućici za lutke pokraj prozora, druga ga je pomaknula u središte dnevne sobe, rekavši: “Kauč bi trebao biti ispred televizora.”

Matematičke igre za djecu - kategorizacija

Predškolska dob

Klasifikacijski set

Matematički štapići

Drvena igra - dodijeli broj

Matematička igra - šareni diskovi

  1. Razred

Drveni matematički štapići

Drvena igra - zabava s matematikom

Edukativna igra - otkrij geometrijske oblike u svakodnevnom životu

2. Razred

Edukativna igra - nauči zbrajati

Set kockica za učenje

Set za učenje brojeva i računanja Hubelino

3. Razred

Edukativna igra - nauči množiti

Drvena igra - učenje množenja

Drvena tablica množenja

4. Razred

Japanski abakus

Edukativna igra - osmisli i riješi matematički problem

Drvena igra - učenje razlomaka

Zaključak

Igra ne garantira matematički razvoj, no zasigurno nudi bogate mogućnosti. To će doći do izražaja ukoliko i roditelji i nastavnici nastave s uključivanjem djece u razmišljanje i predstavljanje matematičkih ideja koje su se pojavile u njihovoj igri. Učitelji poboljšavaju učenje matematike djece kada postavljaju pitanja koja izazivaju pojašnjenja, proširenja i razvoj novih shvaćanja. Isto to mogu raditi roditelji prije polaska u školu prilikom svakodnevnih aktivnosti. Djeca su impresivna u rješavanju problema. Počinju učiti pravila “igre zaključivanja”. 

Postavljanjem i rješavanjem problema dijete uči izražavati svoju inventivnost. Bez obzira na to radi li dijete uspješno ili se bori s matematikom, matematičke igre za djecu podučavaju nove koncepte i pružaju puno mogućnosti za vježbanje. Dobra matematička igra omogućuje djeci sa svim razinama vještina da sudjeluju zajedno jednaki. Ako djeci matematiku približimo na zabavan način, matematika bi mogla postati njihov najdraži predmet!

Ana Zdrilić

Ana Zdrilić

Magistra primarnog obrazovanja